Dan kada je „drugi tim“ Jugoslavije pokorio Atinu i svet

Na današnji dan, 1998. godine, košarkaška reprezentacija Jugoslavije postala je prvak sveta na Šampionatu u Atini. Bila je to potvrda nadmoći generacije, kojoj je zbog međunarodnih sankcija, uskraćena prilika da osvoji još pehara. U finalu u dvorani „Marusi“, tadašnja Jugoslavija u oslabljenom sastavu, pobedila je Rusiju (64:62).

Detalj sa Svetskog prvenstva u Atini / RTS

Reprezentacija koju je kao selektor predvodio Željko Obradović susrela se i pre takmičenja sa velikim problemima, ali je ipak došla do zlata.

Obradović nije mogao da računa na članove prve petorke sa Olimpijskih igara 1996. u Atlanti Zorana Savića, Predraga Danilovića i Vlada Divca, zbog administrativnih problema nisu igrali Jugosloveni sa grčkim pasošem Predrag Stojaković, Dragan Tarlać i Milan Gurović, dok je Aleksandar Đorđević došao nedovoljno spreman zbog operacije povređene noge.

Foto: RTS / PrtSc

O tome je za RTS govorio član zlatne generacije Saša Obradović.

„Malo bih se osvrnuo na period pred samo takmičenje, koji svi vi, a posebno ovi momci na ekranu dobro pamte, pogotovo Kopaonik kroz koje smo prošli“, počeo je Obradović za RTS.

„Sada, možda malo iz neke druge perspektive, gde sam trener, pa malo uporedim nešto što bih možda radio sa mojim igračima… Mi smo sve što se dešavalo na terenu i te kako zaslužili. Mislim da, kroz te paklene pripreme, pa i kroz samo takmičenje je mogla da se vidi ta naša fizička, ali i psihička sprema da osvojimo četvrtu svetsku titulu.“

Jugoslavija je na putu do četvrte zlatne medalje u istoriji u grupi B pobedila Portoriko (80:66), Rusiju (82:74 – produžetak) i Japan (99:54). „Plavi“ su u drugoj fazi bili bolji od Kanade (95:55) i Grčke (70:56), a jedini poraz na prvenstvu nalena im je selekcija Italije (61:60).

Obradovićev tim je u četvrfinalu pobedio Argentinu 70:62, u polufinalu po drugi put na Mundobasketu domaćina Grčku 78:73 i u borbi za zlatnu medalju ponovo „zbornaju“ 64:62.

Neizvesna utakmica, koju je odlučio Željko Rebrača. Prvo je 32 sekunde pre kraja susreta, kod rezultata 57:56 za Jugoslaviju, nezapamćenom blokadom sprečio siguran koš Mihajlova a u sledećem napadu je posle promašenog slobodnog bacanja Topića bio najviši pod protivničkim košem i poentirao.

Jugoslavija je tada povela sa 60:56 i definitivno rešila pitanje svetskog prvaka.

Reprezentativce je u Beogradu dočekalo više od 100.000 ljudi / RTS

„Kad se malo podsetiš nekih stvari, vidiš na licima svih nas da je hemija bila dobra. Samo to takmičenje pokazalo je koliko smo bili jaki kao košarkaška nacija jer je praktično stvorena slika da smo ovako veliki uspeh napravili sa, pod znacima navoda, drugom ekipom. Ekipom koja je čekala svoju šansu i na kraju je dočekala. Sebe tu vidim u najvećoj, za mene životnoj ulozi, jer sam dobio pravu priliku i na najbolji način je iskoristio“, zaključio je Obradović.

On je u finalu postigao sedam poena, baš kao Dejan Tomašević i Sale Đorđević. Rebrača je bio najefikasniji sa 16, Dejan Bodiroga je dodao 11, dva više od Milenka Topića. Vlada Šćepanović je meč završio sa pet poena, Miroslav Berić je ubacio dva, a u timu su još bili predrag Drobnjak, Nikola Bulatović, Nikola Lončar i Dragan Lukovski.

Bodiroga je proglašen za najboljeg igrača Mundobasketa, a osim njega i Rebrače, u idealnoj postavi šampionata bili su još Rus Vasili Kasašev, Španac Alberto Ereros i Italijan Gregor Fučka.

Bronzana medalja pripala je timu Sjedinjenih Američkih Država.

Nacionalnom timu Jugoslavije upriličen je doček ispred Doma narodne skupštine na kojem je prisustvovalo više od 100.000 ljudi.

RTS

Ostavite odgovor

Komentari objavljeni na portalu PressLider nisu stav vlasnika, niti redakcije portala. Molimo Vas da prilikom komentarisanja tekstova ne koristite govor mržnje, pretnje, psovke, kao ni uvrede na verskoj, nacionalnoj, rasnoj ili polnoj osnovi. Zabranjeno je postavljanje reklamnih linkova, kao i pornografskog i politički ekstremnog sadržaja. Redakcija PressLider zadržava pravo da ne objavi komentare neprimerenog sadržaja, kao i one koji sadrže osvrt na nečiji privatan život i ličnost.

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *