Nošnje iz Zlakuse za svet

Zlakusa kod Užica – Dok mraz steže sela oko Đetinje i seoski poslovi miruju, radno je po čitav dan u jednoj od prostorija etno-domaćinstva „Terzića avlija“ u Zlakusi. Tu žene iz ovog sela grnčara, okupljene u Etno-udruženju „Zavičaj“, ručno izrađuju srpske narodne nošnje koje odavde stižu u Vankuver, Vašington, Johanesburg, Sidnej, Moskvu, Japan…

Mlada Emilija je savladala tkanje na razboju (Foto S. Jovičić)
Mlada Emilija je savladala tkanje na razboju (Foto S. Jovičić)

Već petu godinu ovde se tkaju, šiju, vezu tradicionalni odevni predmeti, ženski i muški, koje za svoje aktivnosti koriste folklorna udruženja Srba u rasejanju i domaća. Desetak žiteljki Zlakuse, različitih generacija, strpljivo stvara zahtevne a tražene narodne nošnje, uz svakodnevne kućne obaveze kojih je zimi manje.

Nastaju u ovoj ženskoj radionici nošnje iz raznih područja Srbije: užičkog kraja, centralne Srbije, beogradske Posavine, Banata, Pirota, Niša i okolnih južnih područja, Kosova i Metohije. Jedna nošnja, kažu nam, ima sedam-osam delova, složen je posao sve to napraviti.

– Jednu raskošnu kecelju, na primer, vezle smo dva meseca svakog dana. Uz odeću radimo i nakit koji nose folklorci, pogledajte ovaj ćustek i đerdane – pokazuje nam Gordana Drndarević, dok LJiljana Janković dodaje da je najzahtevnije napraviti muški koporan. I ču se priča da su nekad domaćini u ovim selima za kompletnu mušku narodnu odeću, čiji je koporan najskuplji deo, davali i par volova, kod terzije dane provodeći dok on sve ne dotera pod konac.

U dobro uigranom timu nakit pravi Katarina Milić, vešto vezu Milijana Božović i Mirjana Jovanović, lepo se u poslovima uklapaju snaha i svekrva Dragana i Danica Radivojević, iskusna Dušanka Drndarević plete i veze čarape, dok je njena unuka Emilija, učenica sedmog razreda, već savladala tkanje na razboju. – Evo tkam kecelje, čunkom provlačim niti kroz potku, nogama pritiskam papučice da bi se osnova odvojila i čunak prošao. Nije teško, zanimljivo mi je – kaže vredna Ema.

Nošnje rade po muzejskim originalima, a od davnašnjih materijala koje je sve teže naći: sukna, domaće vune, čoje, gajtana, prave srme i slično. Teškoću predstavlja i to što su neke tehnike u tradicionalnoj izradi nošnji već nestale, te se zato pažljivo prelistavaju knjige iz etnologije, a ima ih biblioteka „Terzića avlije“ gde je oko 8.000 naslova.

Pitamo Zlakušanke kakva je vajda od ovog zahtevnog rada: – Ovde je mnogo više ljubavi nego para, kad se mesecima nešto ručno pravi, nije lako to realno naplatiti. Ipak zarade ima, dođe od ovoga u kuću neki dinar kad najviše treba. Te poslove radimo pretežno preko zime, dok leti ima obaveza i oko malina, turista i svega drugog – objašnjava Gordana, čiji je suprug Saša Drndarević, osnivač „Terzića avlije“ i predsednik ovdašnjeg Etno-udruženja „Zavičaj“, alfa i omega mnogih dešavanja u Zlakusi, pa i ovog poduhvata.

Saša podseća da su žene 2012. počele ovde da izrađuju narodne nošnje, isprva za potrebe seoskog KUD-a. – Muka nas je naterala, jer naše folklorno udruženje sa 250 članova nije moglo za sve da kupi skupe nošnje, pa su žene organizovale kućnu izradu. Prilično smo i istraživali našu odevnu tradiciju, običaje, razlike po područjima. Obuku je prošlo desetak žena, a projekat su tada podržali Ministarstvo poljoprivrede i Nacionalna služba zapošljavanja, dok smo uz pomoć američke ambasade izdali katalog nošnji – objašnjava Drndarević.

Potom su počele da stižu narudžbine s raznih strana sveta, u proteklih pet godina opremljeni su mnogi naši folklorci u rasejanju. I oni na dalekim kontinentima, a veće isporuke odlazile su u Nemačku, Švajcarsku, Austriju, Švedsku, Rumuniju…

– Promociju izrade nošnji i nakita upotpunili smo izdavanjem personalizovanih poštanskih maraka, imamo i veb-sajt, prisutni smo na društvenim mrežama, snimljeno je par emisija o nama za satelitski program RTS-a… A lepota nošnji širi se i lepotom naših devojaka. Svojevremeno smo na naslovnoj strani kataloga imali fotografiju Anđelije Rogić, članice udruženja „Zavičaj“ koja je iz susednog sela Gorjani. Ona je sada zvanična mis Srbije i predstavljaće našu zemlju na izboru za mis sveta, nadamo se u nekoj od narodnih nošnji ovde napravljenih – dodaje Saša Drndarević.

Politika / Branko Pejović

Ostavite odgovor

Komentari objavljeni na portalu PressLider nisu stav vlasnika, niti redakcije portala. Molimo Vas da prilikom komentarisanja tekstova ne koristite govor mržnje, pretnje, psovke, kao ni uvrede na verskoj, nacionalnoj, rasnoj ili polnoj osnovi. Zabranjeno je postavljanje reklamnih linkova, kao i pornografskog i politički ekstremnog sadržaja. Redakcija PressLider zadržava pravo da ne objavi komentare neprimerenog sadržaja, kao i one koji sadrže osvrt na nečiji privatan život i ličnost.

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *