Medved nije zver već onaj “mali meca“

Medved sa Tare, iz fotodokumentacije Nacionalnog parka Tara

Planina Tara – “Zaštićen k’o medved na Tari“ – ne kaže narod bez razloga. Na ovoj planini, u dubinama Nacionalnog parka Tara, medvedi se već godinama izuzetno štite, prihranjuju, pa i prate stavljanjem satelitskih ogrlica. Zakon ih štiti u Srbiji od 2003. godine, uz zabranu lova. Sve to zarad očuvanja ove retke vrste u njenom prirodnom staništu, uvećanja ugrožene medveđe populacije. Uspeha ima: sve brojniji su na Tari (gde obitava 90 odsto srpskih medveda), oko 70 jedinki je već ovde. S tim što pojedine s Tare sele na Staru planinu, još jedno njihovo stanište gde su medvedi nekad spokojno živeli pa bili izlovljeni.

A koliko znamo o tim našim “komšijama“, da li opravdano strahujemo od medveda kad uživamo u lepotama Tare i hoće li on iz njegovih šumovitih dubina na ljude? Ima li o njemu dovoljno znanja ili caruju predrasude? O tome, o medvedima i drugim retkostima florom i faunom prebogate Tare piše upravo objavljena dečja knjiga “Medved Milisav i drugari“. Puna toplih priča i ljubavi prema stanovnicima šuma. Autor je Miodrag Petrović, diplomirani inženjer šumarstva iz Bajine Bašte, čovek koji je decenije radne karijere proveo u Nacionalnom parku Tara. Bio šef Službe čuvara prirode, učestvovao u mnogim istraživačkim aktivnostima, najbolje upoznao planinu i njene stanovnike.

Miodrag Petrović na poslu čuvara prirode na Tari, foto: lična arhiva

A Tara je, kaže on, jedinstvena srpska planina koja i strance opčinjava: na svega 25.000 hektara ovde je 82 odsto celokupne srpske flore, 59 vrsta sisara i 37 vrsta riba, 87 zaštićenih biljnih vrsta među kojima su i endemične kakvih nema drugde, tu su sve životinje naših prostora osim risa i jelena…Tara je nepregledna, uvek puna tajni i novih izazova, opisuje Miodrag, rodom Kraljevčanin, koji ovih dana ide u zasluženu penziju. Mlad je prvi put došao na Taru, ona ga je odmah uzela pod svoje i legla mu na dušu, zato od pre 37 godina s porodicom živi ovde i radi.

Ovaj poznavalac prirode ističe da su kod nas, nažalost, uvrežena narodna verovanja, predrasude i neznanja prema kojima su divlje životinje, pa i medvedi, veoma opasne po čoveka i njegovi neprijatelji. – Nije tako. Medved, recimo,nije bezazlen, ali on reaguje samo kad je ugrožen i kad štiti mlade. Neće sam da nasrne na čoveka. Poštuju se tu zakoni prirode, životinje urastaju u okolinu, one čitaju čovekove namere prema njima – objašnjava on, dodajući da neretko svoje predrasude ljudi prenose i na decu. A ove generacije mladih nedovoljno poznaju prirodno okruženje.

– Nakon dugogodišnjeg rada sa decom učesnicima raznih kampova na Tari i u školama došao sam do saznanja da deca znaju više o pingvinima, lavovima, tigrovima nego o živom svetu koji nas okružuje. Tako sam, uz pomoć porodice, sačinio zbirku priča “Medved Milisav i drugari“ s ciljem da svoj deci približim taj naš živi svet o kome malo znamo. Svaka priča ima svoju poruku, a u osnovi svega je životna sredina i priroda, kako je upoznati i sačuvati. Naglašena je i uloga porodice, recimo u priči “Vuk Vukoje“ stoji: “Jaka, zdrava i složna porodica će i u najtežim uslovima za život opstati i preživeti, izaći još jača i složnija“.

Medved Milisav, kao jedan od simbola Nacionalnog parka Tara, nosilac je ovih priča. Njegov život je podeljen na detinjstvo, tinejdžerske dane, momački život i poglavlje “Ja sam kralj“. Taj medved, koji nam je toliko poznat kao prva igračka s kojom se igramo i spavamo, tokom godina postaje sve veći i strašniji. Tako da ga u zrelim godinama posmatramo kao strašnu zver. Ustvari, to je isti onaj mali meca s kojim smo spavali i igrali se – navodi autor knjige, koja je, kako piše Milijan Despotović u njenom pogovoru “Povratak u prakuću“, ekološka čitanka i hvalodar prirodi i stvoritelju.

Korice knjige Medved Milisav i drugari

No nije bilo lako Miodragu da u ovoj “eri profita“ objavi ovakvu lepu, ali nekomercijalnu knjigu. Tragao je, kaže, za izdavačem, rukopis nudio svim našim većim izdavačkim kućama. Mnoge ga nisu ni odgovora udostojile. Na kraju, kad je gubio nadu, javila mu se “dobra vila“, ljubiteljka prirode Dragana Škrbić iz Beograda koja je ponudila da finansira izdavanje. Tako se “Medved Milisav i drugari“ pojavio u tiražu od 500 primeraka. Ta knjiga, koja već zaokuplja pažnju ne samo mladih, predstavljena je u Bajinoj Bašti, uskoro će u Beogradu i širom Srbije, a odštampana je i slikovnica o medvedu po pričama iz knjige.

Politika / Branko Pejović

Ostavite odgovor

Komentari objavljeni na portalu PressLider nisu stav vlasnika, niti redakcije portala. Molimo Vas da prilikom komentarisanja tekstova ne koristite govor mržnje, pretnje, psovke, kao ni uvrede na verskoj, nacionalnoj, rasnoj ili polnoj osnovi. Zabranjeno je postavljanje reklamnih linkova, kao i pornografskog i politički ekstremnog sadržaja. Redakcija PressLider zadržava pravo da ne objavi komentare neprimerenog sadržaja, kao i one koji sadrže osvrt na nečiji privatan život i ličnost.

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *