Rakija s Tare stigla i do Kine
Ugnezdila se varoš Bajina Bašta u podnožju planine Tare i zagrljaju reke Drine, vreli dani leta ovde već najavljuju masovan dolazak turista. Da se osveže i uživaju u prirodi ovog kraja. Za to područje (“srce Podrinja“) kažu da je biser srpskog turizma, sa sadržajima i za planinarenje, kanjoning, vožnju brodom, regatu, ribolov, najlepše vidike, upoznavanje bogatog nasleđa prošlosti…
![](http://www.presslider.rs/wp-content/uploads/2021/07/BB-klekovaca-proizvodnja.jpg)
Minula sezona ovde je, i pored pandemije, bila veoma dobra, planina Tara najposećenija. Domaće turiste kao magnet su privlačili i Kućica na Drini, vidikovci Banjska i Bilješka stena, jezero Perućac, najkraća reka Vrelo. Proletos se Bajina Bašta pročula po manifestaciji “Ćirilična baština“, koja će joj uskoro doneti izgradnju Parka ćirilice u centru varoši.
Za ovo leto sadržaji su još raznovrsniji nego lane. Na prostranstvima Tare upravo su održane trke za izdržljive i uporne “Tribalion“ (oko 1.700 takmičara) i “Tara ultra trejd“, a u Bajinoj Bašti festival filmova na otvorenom “Bašta fest“. Učesnici najmasovnije “Drinske regate“ (prošle godine izostala zbog pandemije) okupili su se u Perućcu 17. jula i u hiljadama plovila krenuli u zabavni spust niz Drinu sve do Rogačice.
![](http://www.presslider.rs/wp-content/uploads/2021/07/Burad-BB-klekovace-foto-S.Jovicic.jpg)
Čitav kraj poznat je po vidikovcima, sa kojih se ove lepote doživljavaju na poseban način. Pored nekoliko već uređenih mesta za izuzetnim pogledom, ove godine urediće još dva u blizini Kaluđerskih Bara na Tari (Platno i Vrla ripa). Na ovom području moguće je uživati u planinarenju i pešačenju na preko 300 kilometara obeleženih staza, učestvovati u organizovanim planinarskim i konjičkim turama, voziti bicikle divnim prostorima…Ili naći duhovno okrepljenje u manastiru Rača gde je u tami srednjeg veka, poput kulturne buktinje, svetlela Račanska prepisivačka škola. Kod Perućca su prastari nadgrobni spomenici stećci, stavljeni na listu Uneska.
Tačno dve decenije na organizovanju poseta i pripremi sadržaja za goste radi turistička organizacija Bajine Bašte, čiji je sadašnji naziv TO “Tara-Drina“. Njen direktor Dejan Mlađenović podseća za “Magazin“ da je ovo jedno od najatraktivnijih područja Srbije u koje mnogi turisti dolaze, najviše iz Beograda i Novog Sada.
– Naša turistička organizacija počela je pre 20 godina sa skromnim budžetom i turističkom posetom, da bi u ovo doba (kao prošle godine) u sezoni imali potpuno ispunjene kapacitete. Drugi smo posle Zlatibora po broju gostiju u zapadnoj Srbiji, a ponosimo se i najposećenijom manifestacijom na vodi “Drinskom regatom“. S tim što bi još značajniji rezultati bili da je Bajina Bašta bolje povezana dobrim putevima sa većim gradovima. Jedan uređeniji i brži put ka Valjevu (Rogačica-Poćuta, dug 38 km) doneo bi izuzetan iskorak u turizmu, jer bi nam turisti iz Beograda dolazili za dva sata. A vrlo važan je, naravno, i tunel kroz Kadinjaču na kome je država najavila radove – kaže Mlađenović.
![](http://www.presslider.rs/wp-content/uploads/2021/07/Detalj-iz-BB-klekovace.jpg)
Jedna od nedovoljno znanih neobičnosti Bajine Bašte je rakijski turizam. Tako zovu mogućnost da zainteresovani posete najveću i najstariju destileriju rakije u Srbiji, ovde upoznaju njen tradicionalni proces proizvodnje sa hrastovim buradima i bakarnim kazanima, te u izložbenom delu probaju rakije koje se ovde proizvode, a prodaju čak u Kini. Destilerija, koju godišnje pohodi četiri-pet hiljada posetilaca (neretko i grupe iz Slovenije), ima niz zanimljivosti, pa i smeštaj sa sobama i apartmanima za goste.
Reč je o “BB klekovači“, firmi koja sada pravi 22 vrste rakija među kojima i poznatu “bajinobaštanku“, lokalnom brendu duge istorije. Kad su turistički novinari nedavno boravili u poseti ovom kraju, domaćini su ih vodili da vide “BB klekovaču“. Tom prilikom je Vladan Todorović, domaćin destilerije, istakao da je ovo najveća i najstarija srpska destilerija nastala 1905. godine.
![](http://www.presslider.rs/wp-content/uploads/2021/07/Novinari-u-obilasku-BB-klekovace.jpg)
Za bocu rakije od maline 22 kilograma voća
U “BB klekovači“ proizvode i nove vrste rakija, ali nije u tome lako kao sa šljivom. – Tri najzahtevnije vrste voća za dobijanje rakije su malina, divlja kruška i dunja. Recimo, za malinu je potrebno čak 22 kilograma svežeg voća da bi se dobila jedna boca rakije – kaže domaćin destilerije Vladan Todorović.
![](http://www.presslider.rs/wp-content/uploads/2021/07/Rakija-bajinobastanka-proizvod-BB-klekovaca.jpg)
Klekovača odavde još od tridesetih godina stiže na beogradsko tržište, a pedesetih počinje organizovana proizvodnja i flaširanje te rakije. Prepoznatljiva boca sa žutom etiketom i crvenim zatvaračem “BB klekovače“ potom je osvojila ne samo Jugoslaviju, već se našla i u izlozima pariskih i londonskih radnji. Zatim prelazila okeane, pila se i u Australiji, Argentini…Dugo je kod nas bila piće za reprezentaciju, kako u Saveznom izvršnom veću tako i u Skupštini grada Beograda.
Ni “BB klekovaču“ nisu mimoišle tranzicione nevolje, ali je dobrom privatizacijom sačuvana i unapređena. – Sada je na odležavanju u našoj destileriji preko 800.000 litara rakije. Plasiramo je na tržište Srbije, država bivše Jugoslavije, a počeo je i izvoz u Kinu: prvi kontigent smo već izvezli, drugi ćemo isporučiti u narednim mesecima. Za Kinu idu naše rakije od šljive, travarica i kajsija. Malo je njima to nepoznanica, ne znaju mnogo o rakiji, ali rado popiju – rekao je Todorović.
![](http://www.presslider.rs/wp-content/uploads/2021/07/Bajinobastanska-rakija-Bastina-1858.-za-kinesko-trziste.jpg)
Ovde na drvenim rakijskim buradima piše: “Sa znanjem u kafanu“. Treba znati i šta se pije u kafani, naravno i piti s merom, objašnjavaju ovde. A hrastovih buradi je mnoštvo, rakija u njima odležava godinama, tu su i četiri prvoklasna bakarna kazana od po 500 litara. U “BB klekovači“ drže se starinskog načina pečenja rakije, lože drva.
![](http://www.presslider.rs/wp-content/uploads/2021/07/BB-klekovaca-burad.jpg)
– Uz tri vrste “BB klekovače“(stare tri, sedam ili osam godina), koje nastaju kad u meku šljivovu rakiju stavimo bobice kleke da tu stoje ceo mesec pa zatim redestilacijom dobijamo ljutu klekovaču, u ponudi imamo i rakije od kruške, dunje, kajsije, divlje kruške, maline. Prvi smo u Srbiji napravili rakiju od višnje (ne liker). Imamo i dve limitirane serije naših rakija pod imenom “baština“ – ističe domaćin destilerije, dodajući da se za ova pića bira najbolje voće iz nezagađene prirode ovog dela Srbije. Podneblje, tradicija u proizvodnji, umeće i znanje dali su ovde proizvod za svet.
(objavljeno u “Politikinom“ dodatku “Magazinu“, autor Branko Pejović, fotografije Slobodan Jovičić)