Ko smo i odakle u Srpskom DNK projektu

Užice. – Znamo li kakvo nam je genetičko poreklo, koje su nam familije genetski bliske? Da li po genima pripadamo najbrojnijoj haplogrupi Srba u kojoj su Živojin Mišić, Vuk Karadžić, Novak Đoković…. Ili drugoj gde su Nikola Tesla, pesnici Bojić i Rakić


Odgovore na ta pitanja daje Srpski DNK projekat, koji je Društvo srpskih rodoslovaca “Poreklo“ iz Beograda pokrenulo pre sedam godina. Testiraju poreklo po muškom ipsilon DNK hromozomu, od podataka stvaraju bazu. Nauka je u to uključena, istraživanja se rade. A u društvu “Poreklo“ je oko 400 članova, različitih struka povezanih ljubavlju prema rodoslovlju.

Mada se testiranje plaća (pri testu uzimaju bris pljuvačke sa unutrašnje strane obraza), interesovanje kod Srba za njega raste. Na početku, kaže predsednik ovog društva Jovica Krtinić, bilo je svega 200 rezultata testiranih pojedinaca, sada već preko 5.000.

– Cilj Srpskog DNK projekta je da se ovim testiranjima i sabiranjem dobijenih podataka sagleda genetska struktura našeg naroda. Na osnovu do sada utvrđenog realan je zaključak da je kod nas, genetski posmatrano, dobro izbalansirana kombinacija onoga što je došlo sa Slovenima (taj deo je oko 40 odsto), što je starosedelaca zatečeno (isto toliko), a najmanje ostalih. Slične “mešavine“ uobičajene su i kod drugih starih naroda. Saznanja nam otkrivaju i tokove doseljeničkih migracija. Genetika pomaže da se otkrije što arhivskom građom nije moguće – rekao je Krtinić na javnoj tribini “Genetičko poreklo Srba“ održanoj u Istorijskom arhivu u Užicu.

Tribina Srpski DNK projekat u sali užičkog arhiva, foto: S.Jovičić

Tom prilikom on je sa Milanom Rajevcem, šefom Srpskog DNK projekta, pred ljudima iz ovog kraja znatiželjnim da saznaju ko su i od kog roda, predstavio dosadašnja postignuća kao i rezultate testiranih iz ovog kraja. A potom su zainteresovani imali priliku da testiraju svoje poreklo.

Milan Rajevac je govorio o genetičkom rodoslovlju, pretku nazvanom genetički Adam od koga po ovome potiču svi muškarci na svetu( živeo pre više od 250.000 godina), o novim granama na tom stablu formiranim pri mutacijama na ipsilon hromozomu, a već se hiljade mutacija dogodilo za to dugo vreme. Otuda među narodima u svetu sada postoji dvadesetak osnovnih haplogrupa (korišćeni izraz o poreklu).

Svi narodi, pa i Srbi, mešavina su raznih haplogrupa u određenom procentu. Kod Srba je dominantna haplogrupa I2 (u kojoj je skoro 38 odsto Srba), sledeća je E sa 16 odsto, zatim R1-a, dok se ostale javljaju ispod 10 procenata. Haplogrupe I2 i R1-a se vezuju za Slovene, predslovenska je haplogrupa E – ukazao je šef Srpskog DNK projekta.

Dosadašnji testovi kod ovovremenih Srba, dodaje on, pokazali su da iz I2 haplogrupe uz ostale potiču Živojin Mišić i Vuk Karadžić, a tu je i Novak Đoković koji ima ovu genetiku najčešću među Srbima. Teniser potiče iz plemena Ozrinići iz Crne Gore, jedan njegov blizak rođak testiran je u okviru ovog projekta. Iz haplogrupe R1-a, druge najčešće u Srba, je Nikola Tesla, što je utvrđeno rodoslovnim stablom koje ide preko brata njegovog dede otkuda se došlo do jednog Tesle iz ličkog sela Raduč koji je testiran. U toj haplogrupi su i dva pesnika Milutin Bojić i Milan Rakić.

Jovica Krtinić (levo) i Milan Rajevac na tribini u užičkom arhivu, foto S.Jovicic

Ima podataka o genetici plemena u Crnoj Gori i Staroj Hercegovini, otkrivena je grana čiji je zajednički predak Nikša živeo pre 600 godina. Po neobičnosti se pominje neveliko crnogorsko pleme Banjani, u kome je nađeno čak sedam različitih genetika. Kod testiranih u užičkom kraju statistika potvrđuje predanje da je ovaj kraj uglavnom naseljavan iz Stare Hercegovine. A još uvek nije potpuno jasno genetičko poreklo Karađorđa i Miloša Obrenovića, jer nema direktnih dokaza. Postoje pretpostavke (po testiranjima s njima povezanih potomaka Kuzmića iz okoline Smederevske Palanke i Čvrkića iz Rožaca kod Čačka) da obojica vođa pripadaju haplogrupi I2, pa su dve naše kraljevske dinastije možda genetski bliske.

– Društvo srpskih rodoslovaca “Poreklo“(sajt: poreklo.rs) bavi se nizom rodoslovnih tema. Obrađujemo sela širom srpskog prostora, u građi rodoslovnog karaktera imamo 4.500 digitalizovanih knjiga, časopisa. Naš odbor za heraldiku je u bibliotekama Evrope otkrio nekoliko do sada nepoznatih prepisa grbovnika, koje smo sakupljajući priloge otkupili, pa digitalizovali. Izdajemo knjige, pripremamo rukopis o plemenu Vasojevića, kao i veliku studiju “Genetičko poreklo Srba Stare Hercegovine“ – napominje Jovica Krtinić i dodaje da su sa Biološkim fakultetom radili istraživanje genetičkog porekla Srba starosedelaca Kosova i Metohije.

– Tri godine smo prikupljali te uzorke. A radimo i istraživanja Srba u južnim delovima Srbije, Starom Vlahu, Raškoj, rumunskom delu Banata, stare rodove Zete…Sve to bez instuticionalne pomoći i podrške, uz naš veliki entuzijazam i dobru volju kolega iz naučnog sektora. Na primer, organizujemo testiranja uz popust, pa tim novcem kupujemo hemikalije za velika istraživanja. Projekte radimo trezveno, bez podilaženja bilo kome, kakvi god da su rezultati – sumira predsednik društva “Poreklo“.

(Objavila “Politika“ autor Branko Pejović)

Jedna misao o “Ko smo i odakle u Srpskom DNK projektu

  • 14. avgusta 2021. at 02:18
    Permalink

    Imali ko iz Jevremovića da se testirao inače slavim Đurđic

    Reply

Ostavite odgovor

Komentari objavljeni na portalu PressLider nisu stav vlasnika, niti redakcije portala. Molimo Vas da prilikom komentarisanja tekstova ne koristite govor mržnje, pretnje, psovke, kao ni uvrede na verskoj, nacionalnoj, rasnoj ili polnoj osnovi. Zabranjeno je postavljanje reklamnih linkova, kao i pornografskog i politički ekstremnog sadržaja. Redakcija PressLider zadržava pravo da ne objavi komentare neprimerenog sadržaja, kao i one koji sadrže osvrt na nečiji privatan život i ličnost.

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *