Nezaboravni privrednik Brozov zatočenik

Užice – U bezbrižnije vreme „Valjaonica bakra” je stalno podizala proizvodnju i izvoz, upošljavala ljude i odlično ih plaćala, a Užice je steklo mnoge građevine i od palanke stasalo u grad solitera. Tako brz razvoj neki vezuju za ime Vlajka Brkovića. Uglednog direktora „Valjaonice bakra” šezdesetih i sedamdesetih, a potom žrtve Titovog obračuna sa srpskim liberalima i tehnokratama. O tome svedoči upravo objavljena knjiga „Vlajko Brković, zaboravljeni neimar”, autora Dragiše Milosavljevića, koja će biti predstavljena u užičkom pozorištu, piše Politika.

Vlajko Brković pored Titove slike (Fotodokumentacija porodice Brković)
Vlajko Brković pored Titove slike (Fotodokumentacija porodice Brković)

Motiv pisanja ove knjige možda je u nezadovoljstvu okolinom, ljudima koji rade poslove od javnog značaja, odsustvom motivacije da se urade prave stvari za generacije koje dolaze i ostavi vredno iza sebe, da se makar privremeno odstrani užasna pohlepa koja danas kanališe javnu delatnost. Jedan čovek, ne tako davno, imao je razumevanja i snage za javne radove širom Srbije, posebno razvoj Užica. Vredi podsetiti na gradnju „Valjaonice aluminijuma” od 1969. do 1973. godine, fabrike sita i ležajeva u Arilju, stanova za radnike i stambenih blokova u Užicu, Arilju, Sevojnu, hotela u Budvi i na Zlatiboru… Nezaobilazno je vodosnabdevanje Užica do 2000. godine. U najvećem obimu, to su dela u kojima je Vlajko bio organizator ili učesnik – navodi Milosavljević i dodaje da je knjiga zajednička zamisao njegova i bivšeg direktora Valjaonice bakra Dragana Subotića.

Pred čitaocima teče životna priča Brkovića, rođenog 1925. u Potočanju kod Sevojna, bistrog deteta sa sela, vrednog mladića koji je posle rata studirao metalurgiju u Čehoslovačkoj, pa u Ljubljani. Tu je upoznao Olgu, kojom se oženio i doveo je u užički kraj. Bio je stipendista „Valjaonice bakra”, gde se po završetku studija zaposlio. Posvećen i preduzimljiv, brzo je napredovao u fabrici da bi 1960. postao njen direktor.

Period šezdesetih obeležavaju napredak u poslovanju valjaonice, udvostručena proizvodnja, visoke plate, priključenje srodnih firmi iz regiona, gradnja hiljada stanova za radnike u Užicu. Sedamdesetih je krenulo još bolje, s velikim ambicijama. Brković je, piše u knjizi, od „Valjaonice bakra” stvorio tržišno stabilnu fabriku i tada ga je Privredna komora Srbije proglasila privrednikom godine. Bio je cenjen i u inostranim krugovima, a u fabrici je iskazivao solidarnost, brinuo o svakom radniku. Vrhunac njegovih poduhvata bila je gradnja „Valjaonice aluminijuma”, koja je danas kao „Impol Seval” najuspešnija firma regiona. U danima njenog otvaranja, najavljujući dalje projekte, rekao je da će „od Sevojna do Požege biti hala do hale, gde će se proizvoditi finalni proizvodi”.

Nažalost, piše autor, vreme će ga ubrzo demantovati, jer njegova ambicija nije bila u skladu s političkim projektima državnog rukovodstva. „Vrlo brzo usledio je obračun Josipa Broza sa srpskim liberalima i tehnokratama, kada je smenjeno više od 400 najsposobnijih srpskih direktora. Jedan od njih bio je i direktor ’Valjaonice bakra’ u Sevojnu”. Brković je kao direktor koji razvija Srbiju smatran opasnošću za onakvu jugoslovensku državu.

Usledilo je, navodi se u knjizi, montirano suđenje Brkoviću pod optužbom da je nezakonito i s gubicima trgovao „papirnatim bakrom” na Londonskoj berzi metala, te da je time valjaonici naneo milionsku štetu. Ovi gubici, objašnjava autor, bili su deo rizika u direktorskom poslu. Vlajko je kod naših složenih propisa hteo da se približi evropskim pravilima tržišta, ali ga je to koštalo. Doživeo je poniženje, blaćenje, stvoren je „Slučaj Vlajko Brković”. Prvo je prozivan u novinskim tekstovima, pa se aferom bavio i opštinski komitet, fabrički organi upravljanja, sindikati, tu su i nesporazumi na liniji Bor–Sevojno, na kraju i krivično gonjenje sa zatvorom za Brkovića. Dokumenti o tom suđenju objavljeni su u knjizi.

Osuđen je, sa dvojicom saradnika, prvostepenom presudom 1974. na sedam godina zatvora zato što je dozvolio da „ogromna novčana sredstva nastala izvozom bakra na englesko tržište ne budu uneta u zemlju, već zadržana i upotrebljena za hazardne igre na londonskoj berzi, iz čega su proizašli ogromni gubici za valjaonicu i zajednicu”. Po žalbi, kazna mu je smanjena na četiri i po godine strogog zatvora.

Zapisano je da je na izdržavanju kazne u Zabeli Vlajko kao zatvorenik preporodio „Preporod” iz Požarevca. Do njegovog dolaska peći i šporete su s mukom prodavali, a Brković je s nekoliko telefonskih razgovora uspeo da proda sve što su imali u magacinima. Peći je prodao u toplu Libiju: imao je poslovnog partnera iz te zemlje koga je bio zadužio, pa mu je ovaj kao zatvoreniku pomogao. Kasnije je Vlajku snižena kazna. Oslobođen je krajem 1975, posle 16 meseci zatvora.

Radnu karijeru Brković je nastavio kao predstavnik novovaroške „Inove” u Beogradu, da bi zatim bio predstavnik „Geneksa” u Berlinu. Umro je 1991. godine. Početkom ovog milenijuma otkrivena mu je spomen-bista u krugu „Valjaonice bakra”, kao i spomen-ploča u užičkom bloku „Zlatibor” gde je ustanovljen Vlajkov plato. O Brkoviću u knjizi govore njegova supruga, poznanici, političari…

– A kad je supruga Olga, rodom Ljubljančanka, u potrazi za pravdom za Vlajka, otvorila i vrata Staneta Dolanca, ovaj joj je rekao: „To se u Sloveniji ne bi moglo dogoditi, da tako sposobnog privrednika osudimo i blatimo”. U Sloveniji ne može, ali je u Srbiji to odvajkada bilo lako da lakše ne može biti – piše Dragiša Milosavljević.

Branko Pejović, Politika

Ostavite odgovor

Komentari objavljeni na portalu PressLider nisu stav vlasnika, niti redakcije portala. Molimo Vas da prilikom komentarisanja tekstova ne koristite govor mržnje, pretnje, psovke, kao ni uvrede na verskoj, nacionalnoj, rasnoj ili polnoj osnovi. Zabranjeno je postavljanje reklamnih linkova, kao i pornografskog i politički ekstremnog sadržaja. Redakcija PressLider zadržava pravo da ne objavi komentare neprimerenog sadržaja, kao i one koji sadrže osvrt na nečiji privatan život i ličnost.

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *