Običaji za Badnje veče u onlajn izdanju

Sirogojno. – Traju i trajaće naši vekovni običaji, ali dok vlada pandemija štošta uobičajeno se prilagođava i uklapa u nove okolnosti. Muzej “Staro selo“ u Sirogojnu, čuvar srpske tradicije i davnašnjih rituala, godinama pred posetiocima obeležava Badnje veče u sklopu božićnih praznika, no epidemiološke prilike i propisi sada tome ne idu u prilog.

Trpeza za Badnje veče u muzeju Staro selo u Sirogojnu, iz fotodokumentacije muzeja

– Pandemija kovida onemogućila nas je da ove godine obavimo takvo prikazivanje običaja na Badnji dan. Muzej radi redovno radno vreme, u dvorani je postavljena izložba “Priče sa ognjišta“, a sve ostale sadržaje predstavljamo na sajtu i društvenim mrežama. Podsetićemo na taj način i na obeležavanje Badnjeg dana kod nas prethodnih godina – izjavila nam je Jelena Toskić, muzejski savetnik u “Starom selu“, dodajući da do 14. januara svake sedmice na fejsbuk stranici i jutjubu prikazuju po jedan etnološki film nastao u produkciji muzeja.

Pisali smo kako se ova vekovna tradicija ovde decenijama obeležavala. U muzejskoj drvenoj kući podložen je badnjak na ognjištu usred glavne prostorije. Vatra pucketa, sveća dogoreva, a trpeza je u obilju posne hrane. Mališani pijuču, oko podloženog badnjaka tri kruga obilaze. Tiskalo se staro i mlado u toj nevelikoj prostoriji, ali s pažnjom: da prisustvuju vekovnom obredu, a ne naruše svečarsku priliku.

Muzej Staro selo Sirogojno, foto S.Jovičić

Zaposleni u muzeju su ta dešavanja organizovali, a kraj ognjišta u drvenoj kući okupljali se gosti Sirogojna i žitelji ovog sela. Svake godine je određivan domaćin koji je unosio badnjak u kuću, dok ga domaćica posipa žitom, da godina bude rodna. Slamu su sipali po podu, badnjak ložili, deca pijukala i deljene su im bombone, orasi, suve šljive. Okupljene poslužuju posnim jelima i vrućom rakijom, kao što se od davnina na Badnje veče radilo u pravoslavnim porodicama. Zatim je nastupao Božić, a tada je u “Starom selu“ vrlo svečano, ali sa manje obreda.

Slični su božićni običaji u drugim selima ovog kraja, s tim što pojedina neguju sitne osobenosti. U Ribaševini su, na primer, kašike i viljuške na Badnje veče vezivali crvenim koncem, da ptice ne jedu letinu, a u Rogama trećeg dana Božića bacaju mrve od Badnje večeri da one “svim pticama budu hrana za godinu dana’‘. Kad u požeškom selu Lopašu seku badnjak u šumi uvek nastoje da on padne na drugo drvo, “da se sreća ne bi zaustavila’‘. U Tometinom Polju za badnjak koriste vrstu hrasta “granicu“, dok u kosjerićkom Subjelu seku onoliko badnjaka koliko je muškaraca u kući.

Muzej Staro selo u Sirogojnu, foto S.Jovicic

O običajima za Božić u ovom delu Srbije nekad je najviše pisao etnolog dr Rade Poznanović: od sečenja badnjaka i badnje večere do božićne sofre, cicvare, posebne radosti ukućana kada sprovode ovu ceremoniju. Beležio je da na dan Hristovog rođenja ukućani ustaju rano, a kad izađe sunce sedaju za božićnu sofru kojom prekidaju post dug šest nedelja. Prvi posetilac je položajnik, ritualni gost koji posipa žito preko kućnog praga i džara badnjak na ognjištu da poleti što više varnica, za bogatstvo i blagostanje. Tokom božićnog ručka lomi se pogača česnica u koju su stavljeni metalni novčić, drvce kao komadić jarma, zrna pasulja, kukuruza, pa kome šta pripadne, uz verovanja kakvu će to blagodet tokom godine doneti. Na prazničnu trpezu iznose i božićnu pečenicu, pršutu, kolače…

(Objavila “Politika“ autor Branko Pejović)

Ostavite odgovor

Komentari objavljeni na portalu PressLider nisu stav vlasnika, niti redakcije portala. Molimo Vas da prilikom komentarisanja tekstova ne koristite govor mržnje, pretnje, psovke, kao ni uvrede na verskoj, nacionalnoj, rasnoj ili polnoj osnovi. Zabranjeno je postavljanje reklamnih linkova, kao i pornografskog i politički ekstremnog sadržaja. Redakcija PressLider zadržava pravo da ne objavi komentare neprimerenog sadržaja, kao i one koji sadrže osvrt na nečiji privatan život i ličnost.

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *